Zavičajni muzej Zemuna, skriven u raskošnoj cincarskoj kući porodice Spirta, ponovo je otvorio vrata – i to spektakularno. U saradnji sa Galeria Borghese iz Rima, Italijanskim institutom za kulturu u Beogradu, Ambasadom Italije i Muzejem grada Beograda, u srcu Zemuna postavljena je izložba „Svetlost italijanskog slikarstva XVII veka u Galeriji Borghese“.
Iako naslov zvuči kao da ste ušli u akademsku hroniku umetnosti, iskustvo je sve suprotno: ovo je susret svetla i senke, istorije i sadašnjosti, Rima i Zemuna.
Prvi utisak: svetlost koja govori
Kada zakoračite u prostor, shvatite da ništa nije prepušteno slučaju. Zidovi, osvetljenje, zvuk koraka na parketu – sve deluje kao pozornica na kojoj glavnu reč vode tri monumentalna platna italijanskih majstora iz prve polovine 17. veka. Dela su doputovala iz Galeria Borghese, jednog od najprestižnijih rimskih muzeja, čuvenog po svojoj kolekciji koju je početkom XVII veka stvarao kardinal Scipione Borghese, nećak pape Pavla V.
Njegovo „oko“ bilo je revolucionarno; zanimalo ga je sve od venecijanske tradicije i Rafaela, do onih koji su menjali pravila igre, poput Caravaggia i njegovih sledbenika. Upravo ta fascinacija kontrastom svetla i tame, grubosti i senzualnosti, čini suštinu ove izložbe.
Tri dela, tri pogleda, tri emocije
Iako ih povezuje epoha i duh rimskog baroka, svako od izloženih dela priča svoju priču. Jedno slavi svetlost kao božansku intervenciju, drugo propituje ljudsku slabost, dok treće posmatra život iz ugla senke. Ova platna nisu samo umetnički eksponati – ona su dijalog o prolaznosti, moći i veri u stvaranje.
Kustoskinja Emanuela Setimi pažljivo je oblikovala postavku tako da svaka slika diše, svaka senka ima svoju publiku. I dok posmatrate kompozicije prožete dramatikom, gotovo čujete šum rimskih ulica, i osećate puls vremena kada su umetnici stvarali ne samo slikom, već i svetlom.
Zemun kao scena Rima
Ono što ovu izložbu čini posebnom jeste i samo okruženje – Spirtina kuća, nekada dom bankarske porodice iz XIX veka, sada je prostor koji nosi duh starog Beograda, ali i evropski senzibilitet. U njenim prostorijama italijanska umetnost izgleda prirodno, kao da je oduvek bila deo ovog grada.
Ponovno otvaranje muzeja donosi i poruku – da Beograd i Zemun mogu da budu više od urbanog prometa i buke; mogu da budu mesto gde kultura diše punim plućima, tiho, ali snažno.
Izložba traje do 5. decembra 2025. i otvorena je svakog dana osim ponedeljkom (utorak–subota od 12 do 20h, nedeljom do 18h). Ulaznica košta 400 dinara, ali ono što dobijate zauzvrat nema cenu: autentično iskustvo susreta sa duhom Rima u samom srcu Zemuna. Jer ovo nije samo izložba – ovo je teleport u vreme kada je svetlost imala značenje, a umetnost – moć da menja pogled na svet.