Postojalo je vreme kada je bilo gotovo nemoguće zamisliti italijanski glamur bez Dolce & Gabbane. Crna čipka, korseti, leopard print, ogromni zlatni krstovi, Sicilija, Monica Bellucci, Madonna i žena koja nikada ne pokušava da bude neprimetna – Domenico Dolce i Stefano Gabbana stvorili su jedan od najprepoznatljivijih modnih univerzuma poslednjih nekoliko decenija.
A onda je isti brend koji je izgradio imperiju na ideji da je više uvek više otkrio da postoji trenutak kada provokacije može biti – previše.
Od Sicilije do Madonne
Dolce & Gabbana osnovan je sredinom osamdesetih, a već od prvih kolekcija bilo je jasno da dvojac nema nameru da prati tada dominantnu estetiku. Umesto hladnog minimalizma ponudili su filmsku verziju Mediterana: udovice u crnoj čipki, naglašene korsete, donji veš pretvoren u odeću, religijske motive i teatralnu ženstvenost inspirisanu italijanskim filmom.
Upravo je ta estetika ubrzo postala njihov potpis. Vogue i danas među ključnim kodovima kuće navodi čipku, lingerie dressing, leopard print i besprekorno krojena odela.
A zatim je došla Madonna.
Početkom devedesetih nosila je njihove kreacije, sedela u prvom redu na revijama, a 1993. angažovala ih je za kostime za svoju turneju „The Girlie Show“. Bio je to trenutak kada su Dolce i Gabbana iz perspektivnih italijanskih dizajnera definitivno prešli u globalnu pop-kulturu.
Usledile su supermodeli, Monica Bellucci, Naomi Campbell, Linda Evangelista i beskrajne kampanje koje su izgledale poput scena iz nikada snimljenog italijanskog filma.
D&G nije prodavao samo haljine. Prodavao je fantaziju.
Kada je „previše“ bilo upravo ono što smo želeli
Tokom devedesetih i dvehiljaditih njihova estetika bila je svuda.
Farmerke niskog struka, kristali, ogromni logotipi, korseti, animal print, uske haljine i naočare koje su pokrivale pola lica savršeno su odgovarali vremenu u kojem moda nije želela da bude diskretna.
Posebno značajna bila je i mlađa linija D&G, pokrenuta devedesetih, koja je nudila pristupačniju i mladalačkiju interpretaciju sveta glavne kuće i postala jedan od simbola Y2K estetike. Kasnije je ugašena kao zasebna linija i integrisana u Dolce & Gabbana.
Brend je u međuvremenu prerastao u međunarodnu luksuznu kompaniju koja danas obuhvata odeću, obuću, kožne proizvode, nakit, satove, beauty i lifestyle kategorije.
Ali najveća snaga Dolce & Gabbane uskoro je postala i njen najveći problem: čitav identitet kuće bio je neraskidivo povezan sa ličnostima njenih osnivača.
Skandali koje moda više nije mogla da ignoriše
Stefano Gabbana nikada nije imao naročitu potrebu da bude diplomatski nastrojen, a kako su društvene mreže postajale važnije, kontroverze oko njegovih javnih komentara postajale su sve vidljivije.
Prelomni trenutak stigao je 2018.
Pred veliku reviju u Šangaju, Dolce & Gabbana objavila je seriju promotivnih videa u kojima kineska manekenka pokušava da jede italijansku hranu štapićima. Kampanja je u Kini doživljena kao uvredljiva i stereotipna. Situaciju su dodatno pogoršali screenshotovi privatne Instagram prepiske pripisane Stefanu Gabbani sa uvredljivim komentarima o Kini.
Reakcija je bila ogromna. Revija u Šangaju je otkazana, kineske zvezde javno su se distancirale od kuće, a veliki tamošnji e-commerce sajtovi uklonili su Dolce & Gabbana proizvode iz ponude.
Za luksuzni brend u trenutku kada je Kina predstavljala jedno od ključnih tržišta industrije, posledice su bile mnogo veće od jednog otkazanog događaja.
Još važnije, promenilo se nešto mnogo teže popravljivo – imidž.
Dolce & Gabbana više nije bila samo modna kuća poznata po provokaciji. Postala je brend oko kojeg su se vodile rasprave o tome gde se završava namerna kontroverza, a počinje kulturna neosetljivost.
Ali da li je D&G zaista „pao“?
Ne potpuno.
Upravo je to najzanimljiviji deo priče.
Dolce & Gabbana nikada nije nestala. Nije postala irelevantna kuća iz prošlosti, niti se odrekla svog prepoznatljivog vizuelnog jezika. Naprotiv, poslednjih godina ponovo snažno koristi svoju arhivu i ono što najbolje poznaje – korsete, crnu čipku, Siciliju i ekstremnu ženstvenost.
Madonna se vratila u njihov svet, postavši ponovo jedno od najvažnijih lica brenda, dok su nostalgični Y2K trendovi novu generaciju upoznali sa estetikom koju su Dolce i Gabbana stvarali mnogo pre TikToka.
Istovremeno, priča nije bez problema. Tokom 2026. kompanija je pregovarala sa bankama i razmatrala prodaju dela nekretnina radi oslobađanja kapitala i refinansiranja duga, dok je Stefano Gabbana prethodno napustio funkciju predsednika kompanije, ostajući kreativno uključen u rad kuće.
Sa druge strane, beauty segment pokazuje potencijal: relansiranje kultnog parfema Light Blue 2025. donelo je rast prodaje te linije, dok kompanija nastavlja da ulaže u parfeme, šminku i skincare.
Zato možda nije sasvim precizno govoriti o smrti Dolce & Gabbane.
Bolje je govoriti o padu sa nedodirljive pozicije.
Jer devedesetih i početkom dvehiljaditih D&G nije samo učestvovao u modi – bio je jedan od brendova koji su određivali kako glamur izgleda. Danas mora ponovo da osvaja publiku koja njegove korsete i leopard print možda obožava, ali istovremeno mnogo pažljivije posmatra vrednosti koje stoje iza logotipa.
I upravo je u tome paradoks Dolce & Gabbane: ono što ih je napravilo velikim nikada nije bila diskrecija. Bila je to sposobnost da budu glasni, seksualni, dramatični i ponekad nepristojni.
Samo što se svet u međuvremenu promenio.
A pitanje više nije može li Dolce & Gabbana ponovo da bude primećena.
Pitanje je može li ponovo da bude poželjna iz pravih razloga.