Postoji nešto posebno u poručivanju čaše penušavog vina na odmoru. Isti trenutak — terasa, sunce koje pada, hladna čaša puna mehurića — ali naziv na meniju može potpuno da se promeni čim pređete granicu. I tu dolazimo do male, ali važne razlike: prosecco nije univerzalni naziv za penušavo vino. Prosecco je italijansko vino, uglavnom od sorte Glera, dok druge zemlje imaju svoje verzije, stilove i zaštićene nazive.
Zato, ako u Barseloni tražite „prosecco“, verovatno ćete ga dobiti ako ga restoran ima, ali ako želite da pijete lokalno, poručite cavu. U Francuskoj ćete mnogo češće naići na crémant, osim ako ste raspoloženi za Champagne, dok u Nemačkoj i Austriji treba tražiti Sekt. Ukratko, svaki kraj ima svoju verziju čaše sa mehurićima.
Italija: Prosecco
Ovde ste na domaćem terenu. Prosecco dolazi pre svega iz severoistočne Italije, iz oblasti Veneto i Friuli-Venezia Giulia, a među najcenjenijim verzijama su one sa oznakama Conegliano Valdobbiadene Prosecco Superiore DOCG.
Ako želite nešto suvlje, obratite pažnju na oznake: Brut je suvlji od Extra Dry, uprkos nazivu koji često ume da zbuni.
Kako poručiti:
“Un bicchiere di Prosecco, per favore.”
Španija: Cava
U Španiji je lokalni odgovor na pitanje „šta ćemo penušavo?“ najčešće cava. Najviše se povezuje sa Katalonijom, posebno područjem Penedès, i pravi se tradicionalnom metodom, odnosno drugom fermentacijom u boci.
Zbog toga cava često ima nešto kompleksniji, ozbiljniji ukus od laganog prosecca, ali je upravo zbog toga savršena uz tapas, morske plodove ili kao aperitiv.
Kako poručiti:
“Una copa de cava, por favor.”
Ako na meniju vidite Brut Nature, to je jedna od najsuvljih varijanti.
Francuska: Crémant ili Champagne
Ne mora svaka čaša mehurića u Francuskoj da bude Champagne. Zapravo, ako ste van Champagne regije, odlična lokalna opcija često je crémant — penušavo vino koje se pravi tradicionalnom metodom, ali u drugim francuskim vinskim oblastima.
Postoje Crémant d’Alsace, Crémant de Loire, Crémant de Bourgogne i mnogi drugi. Obično je pristupačniji od Champagnea, a ume da bude izuzetno dobar.
Kako poručiti:
“Une coupe de crémant, s’il vous plaît.”
Nemačka i Austrija: Sekt
Ako ste u Berlinu, Minhenu, Beču ili Salzburgu, na meniju tražite reč Sekt. To je nemački naziv za penušavo vino i može da pokriva veliki raspon stilova — od sasvim jednostavnih do ozbiljnih, kompleksnih etiketa.
Posebno vredi obratiti pažnju na Winzersekt, odnosno penušavo vino koje proizvodi sam vinar od sopstvenog grožđa.
Kako poručiti:
“Ein Glas Sekt, bitte.”
Portugal: Espumante
Portugal možda prvo povezujemo sa portom i vinho verdeom, ali ima i veoma dobru tradiciju penušavih vina. Na meniju tražite espumante.
Posebno su poznate oblasti Bairrada i Távora-Varosa, a portugalska penušava vina često imaju odličan odnos cene i kvaliteta.
Kako poručiti:
“Um copo de espumante, por favor.”
Velika Britanija: English sparkling wine
Ovde nema posebnog kratkog izraza poput cava ili sekt, ali je poslednjih godina English sparkling wine postao ozbiljna kategorija za sebe. Južna Engleska, posebno Sussex i Kent, proizvodi sve cenjenija penušava vina, često od sorti Chardonnay, Pinot Noir i Pinot Meunier.
Ako želite nešto lokalno umesto prosecca, jednostavno pitajte:
“Do you have an English sparkling wine by the glass?”
A šta ako jednostavno želite prosecco?
Naravno — možete ga poručiti gotovo bilo gde. Prosecco je međunarodno popularan i nalazi se na vinskim kartama širom Evrope. Ali ako želite da putujete i kroz čašu, mnogo je zanimljivije pitati:
„Koje lokalno penušavo vino imate na čašu?“
Jer možda ćete u Španiji otkriti cavu koju ćete pamtiti duže od sangrije, u Francuskoj crémant koji vam se dopadne više od mnogo skupljeg Champagnea, ili u Austriji Sekt za koji do tada niste ni znali da postoji.
Na kraju, prosecco je samo početak priče. Mehurići imaju različite pasoše — i možda je upravo to najbolji razlog da na svakom sledećem putovanju poručite nešto drugo.