Prve Zimske olimpijske igre održane su 1924. godine u Šamoniju, u Francuskoj, u trenutku kada sport još nije imao zadatak da bude ništa više od onoga što u svojoj suštini jeste. Ceremonije su tada bile strogo protokolarne, funkcionalne i lišene narativa — bez neke potrebe da „ispričaju priču“. Više od jednog veka kasnije, jučerašnje otvaranje Zimskih olimpijskih igara u epizodi Milano–Kortina 2026 pokazalo je koliko se ta uloga promenila: sport je i dalje u centru, ali se sada čita kroz modu, pop-kulturu i pažljivo režiran identitet zemlje domaćina.
Milano — grad mode, dizajna i vizuelne sofisticiranosti — tu priliku iskoristio je da uradi ono što najbolje zna; i nije razočarao.
ZAŠTO „HEATED RIVALRY“ NIJE BIO SLUČAJAN IZBOR
Jedan od prvih signala da organizatori razmišljaju u savremenim kulturnim kodovima bila je odluka da u najavi štafete baklje učestvuju glumci povezani sa projektom Heated Rivalry — fenomenom koji je prerastao okvire sportske romanse i postao kulturni simbol nove generacije sportskih narativa.
Važno je razumeti kontekst: Heated Rivalry nije klasična sportska priča, već deo šireg trenda u kojem se hokej, rivalstvo, emocije i identitet čitaju kroz pop-kulturu, fandom i estetiku. Upravo ta publika — mlađa, digitalno pismena, emotivno investirana — dugo je bila van dometa olimpijskog jezika.
Uvođenjem ovih lica u narativ baklje, Milano-Kortina je poslala jasnu poruku:
Olimpijske igre nisu samo retrospektiva sportskih mitova, već i platforma za savremene priče o sportu.
To nije bio „viralni trik“, već promišljen potez koji priznaje da se danas sportska strast gradi i kroz serije, TikTok klipove, fan-art i estetiku rivalstva — a ne samo kroz rezultate i medalje.
ZLATAN IBRAHIMOVIĆ
Tokom dana, baklja je dobila svoje najprepoznatljivije lice: Zlatana Ibrahimovića. Njegovo pojavljivanje u štafeti bilo je pre svega od sportskog, ali i kulturnog značaja, s obzirom na to da je jedan od omiljenih fudbalera sa naših prostora dugi niz godina svoju karijeru i život gradio upravo u Milanu. Zlatan je figura koja prirodno balansira između sporta, mode i pop-mitologije — dovoljno ozbiljan za olimpijski simbolizam, ali dovoljno ikoničan za globalnu publiku.
Kadrove njegovog prolaska kroz Milano teško je ne čitati kao editorijal: čarobna arhitektura grada i baklja kao centralni objekat: sve je izgledalo poput nekog spota.
Sa istim zadatkom u prestonici mode pojavili su se i Snoop Dog, Shaun White i Sunghoon.
PRVA IKADA OLIMPIJSKA MODNA REVİJA
sklopu Zimskih olimpijskih igara Milano–Kortina 2026, pre otvaranja ceremonije održana je i jedna sasvim nova i istorijska prezentacija — prvi ikada „Olympic Winter Games Fashion Showcase“. Ovaj događaj, priređen u Milanu u zvaničnom prostoru Runway 26, predstavljao je modnu reviju koja je na jednoj pisti spojila klasične olimpijske uniforme, performance wear i trendovske sportske komade koje su nosili i modeli i sami sportisti pred publikom i kamerama.
Cilj ove prve modne revije bio je da se akcenat prebaci sa isključivo funkcionalnog sportskog dizajna na njegovu estetiku i kulturnu poruku — kako se sportska odeća koja krasi najbolje sportiste sveta može interpretirati kroz estetiku visoke mode i svakodnevnog stila. U pratećim nastupima učestvovali su vrhunski atletičari, ali i lica koja nisu klasični modeli, što je dodatno naglasilo ideju sport kao stil života.
VEČE KADA JE STADION POSTAO MODNA PISTA
A onda veče: ceremonija otvaranja na San Siru, uz „multi-site“ logiku Milano–Kortina Igara, bila je miks sportskog protokola i kulturnog šou-programa, sa velikom gledanošću i jasnom ambicijom da se priča o Italiji ispriča kroz zvuk, sliku i stil. Guardianov live izveštaj naglašava upravo taj spoj — muziku velikih imena i nastupe koji su ceremoniji dali tempo savremenog pop događaja, ne samo sportskog rituala.
Najviše se pričalo o trenutku koji je bukvalno pretvorio stadion u pistu: segment posvećen Đorđu Armaniju, u kojem su modeli u zelenoj, beloj i crvenoj boji — boje italijanske zastave — napravili prizor koji je bio i omaž dizajneru i demonstracija italijanske „meke moći“: moda kao nacionalni jezik. Town & Country i zvanični Olympics.com opisali su ovaj deo kao emotivan i centralan momenat večeri, dok Vogue ide u detalj: modeli u Armani siluetama, a završni izlazak Vittorije Ceretti kao svojevrsni „finale“ tog modnog čina.
Sportski vrhunac simbolike došao je na samom kraju, kada je plamen dobio svoje „lice“: prema Reutersu, Sofija Đođa (Sofia Goggia) je upalila olimpijski kazan u Italiji, nakon što je baklju preuzela od legende italijskog skijanja Gustava Toenija (Gustavo Thoeni) — potez koji čitaš kao čistu dramaturgiju kontinuiteta: prošlost predaje vatru sadašnjosti, pred domaćom publikom i pred kamerama sveta.
Zato je utisak da je Milano–Kortina „uhvatila momentum“, toliko precizan: nisu pokušali da pobegnu od činjenice da su Igre danas i sport i spektakl, i TV događaj i TikTok trenutak, i nacionalni ponos i globalna modna pozornica. Baklja je tokom dana bila gradska priča, a uveče je postala scena na kojoj su sport, pop i moda govorili istim jezikom — italijanskim, ali na način razimljiv svima.
„TWIN FLAMES“: DVE VATRE, JEDNA IDEJA
Jedan od najsuptilnijih, ali i najsnažnijih simbola ceremonije bio je koncept takozvanih „twin flames“ — dve olimpijske vatre koje su zapaljene istovremeno, ali na različitim lokacijama: jedna u planinskom okruženju Kortine d’Ampeco, druga u urbanom srcu Milana. Ova dvostruka vatra nije bila samo scenografski efekat, već precizno osmišljena metafora samih Igara: spoj prirode i grada, tradicije i savremenosti, alpskog sporta i metropolitske kulture.
Planinska vatra simbolizovala je izvor Zimskih olimpijskih igara — sneg, visinu, izdržljivost i tišinu sporta — dok je gradska vatra u Milanu predstavljala energiju mode, dizajna, pop-kulture i savremenog života. Njihovo paralelno paljenje jasno je poručilo da Milano–Kortina 2026 ne bira između ta dva sveta, već ih svesno drži u ravnoteži, kao dve sile koje se međusobno hrane. Upravo taj dualitet — priroda i grad, sport i stil — postao je ključni narativ Igara, vizuelno snažan, lako čitljiv i izuzetno moderan u svom pristupu simbolici.