Poslednjih nedelja TikTok i Instagram preplavljeni su videima pod nazivom Sephora kids u kojima deca starosti između 8 i 12 godina snimaju svoje kompleksne beauty rutine. Počev od umivanja lica skupim gelovima ili penama, preko tonera, seruma, krema, a zatim i složene make-up rutine, sve više devojčica (a i dečaka) svakodnevno snima videe o nezi lica. Ovaj viralni trend na TikToku i Instagramu otvara brojna pitanja: da li je reč o zabavi i imitaciji odraslih ili o potencijalno zabrinjavajućem fenomenu koji podstiče opsesiju izgledom već u ranom uzrastu?
Šta je fenomen Sephora kids?
Na prvi pogled, možda deluje slatko i zabavno – deca oponašaju odrasle, igraju se skincare entuzijasta, a roditelji ih rado snimaju. Međutim, iza ovog viralnog trenda krije se niz ozbiljnijih pitanja. Pre svega, upotreba proizvoda namenjenih odraslima može biti štetna za dečju kožu, koja je mnogo nežnija i osetljivija. Dermatolozi često upozoravaju da preterana nega može narušiti prirodni balans kože, uzrokujući iritacije i probleme koje deca inače ne bi imala. Pored fizičkih efekata, tu su i oni kompleksniji, psihološki. Uvođenje dece u svet intenzivne brige o izgledu u najranijem uzrastu može podstaći opsesiju savršenstvom, kreirajući osećaj nesigurnosti tamo gde ga ne bi trebalo biti.
@cc_plus_ More and more children are "buying" beauty products and their parents seem to be ok with it #tiktokviral #trending #beautytok #beautyproducts #sephora #newfad ♬ Makeup/beauty/transformation/bright house(1296878) – G-axis sound music
Sephora kids na srpski način
I tek tako, ovaj fenomen dobio je i svoje ime: „Sephora kids“. Ako ste mislili da je ovo popularno samo u Americi, varate se. Često se u DM-u i Liliju prave tolike gužve ispred rafova sa šminkom. Devojčice stoje i isprobavaju razne sjajeve za usta, rumenila, hajlajtere, slikaju se i snimaju. Isti slučaj je i u Sephori. Pričamo o deci koja idu u osnovnu školu, i to u niže razrede. Na stranu što su sve uniformisane, u istim trenerkama, često sa golim stomacima i UGG čizmama, one zaista isprobavaju i kupuju svu tu šminku i kozmetičke proizvode. Kada desetogodišnje dete govori o ‘zapušenim porama’ ili koristi reči poput ‘anti-aging’ i ‘hidratacija’ jasno je da su društvene mreže preuzele ključnu ulogu u oblikovanju percepcije tela i lepote kod najmlađih.
Zašto je ovaj trend problematičan?
Iako je pohvalno što deca razvijaju svest o nezi kože, stručnjaci upozoravaju na nekoliko problema vezanih za ovaj trend. Prvo, mnogi proizvodi koje deca koriste sadrže aktivne sastojke poput retinola i kiselina za eksfolijaciju, koji nisu pogodni za njihovu mladu i osetljivu kožu. Korišćenje ovih proizvoda može dovesti do iritacija, osipa, pa čak i hemijskih opekotina. Drugo, rano usvajanje složenih rutina nege kože može doprineti preteranoj preokupaciji fizičkim izgledom kod dece. Ovo može negativno uticati na njihovo samopouzdanje i mentalno zdravlje, povećavajući rizik od anksioznosti, depresije i poremećaja ishrane.
@ultimatebykomi Dad was not a fan😅 @Haleigh.Booth #makeuptutorial #toddlersoftiktok #sephorakids #girlmakeup #barbiemakeup ♬ original sound – ULTIMATE
Detetu od osam godina nije potreban ni serum, ni toner, ni slojevita nega lica. Upotreba agresivnih proizvoda može oštetiti zaštitni sloj kože, izazvati iritacije, pa čak i stvoriti trajne probleme poput osipa i alergijskih reakcija. Još problematičniji je psihološki aspekt. Kada deca već u ranom uzrastu razviju svest o ‘nesavršenostima’ na svom licu, kao što su pore, crvenilo ili manjak sjaja, ulaze u začarani krug konstantne analize sopstvenog izgleda. Kao što jedan komentator ispod popularnog videa piše: ‘Sa osam godina sam se igrala napolju i prala lice samo vodom, a sad deca koriste proizvode koje ni ja ne razumem.’ I ovo je srž problema. Nekako nam postaje jasno da ovaj fenomen ipak nije samo bezazlena zabava.
Kada je normalno detinjstvo zamenjeno složenom jutarnjom rutinom?
Osim što prerano uvode decu u svet konzumerizma, ovi sadržaji brišu granicu između igre i ozbiljne opsesije lepotom. Kada je normalno detinjstvo zamenjeno jutarnjom rutinom sa pet različitih proizvoda, vreme je da se zapitamo gde povlačimo granicu i kakvu poruku šaljemo najmlađima? Jer, na kraju, možda najveći problem nije u deci koja oponašaju odrasle, već u društvu koje im sve glasnije poručuje da nikada nije prerano da postanu potrošači i da je lice, već od malih nogu, projekat koji treba stalno unapređivati. Ovo je ogledalo društva opsednutog površnošću, koje ih već u najmlađem uzrastu uči da je identitet nešto što se gradi kroz slojeve seruma i filtera i da vredimo onoliko koliko nam odobravaju algoritmi.