Sigurno ste sebe zatekli u proteklih godinu dana, makar jednom, kako pomišljate da li je ta impulsivna kupovina ipak pametna odluka. U protekloj deceniji, prisustvo influensera i hiper produkcije u modi, poremetili su zdrav odnos prema potrošnji i konzumiranju. Došli smo do toga da gomilamo nepotrebne stvari iznova tražeći novi dopaminski udarac. No, navike potrošača su, na štetu modne industrije, počele neočekivano da se menjaju.
Poverenje potrošača u modne brendove je u opadanju, što naravno izaziva zabrinutost u modnoj industriji. Tokom prve polovine 2024. godine, više od 40% kupaca u Americi, Velikoj Britaniji i Nemačkoj izjavilo je da troši manje na odeću, obuću i aksesoare u poređenju sa prethodnom godinom. Ovo nije samo pitanje smanjenja potrošnje, već ukazuje na promenu prioriteta. Sve više potrošača nastoji da uštedi na modi, pri čemu taj trend nastavlja da raste. Iako inflacija ima značajan uticaj, ona nije jedini faktor; reč je o širem pomaku u vrednostima i očekivanjima kupaca.
Čak i potrošači sa visokim prihodima sve češće biraju da troše na putovanja i iskustva umesto na modu. Tokom trećeg kvartala 2024. godine, najveći deo potrošnje bio je usmeren na hranu, a zatim na putovanja. U osnovi ovog trenda leži pitanje percipirane vrednosti – kupci nisu spremni da plaćaju visoke cene za proizvode sumnjivog kvaliteta. Setimo se Dior skandala kada su informacije o ceni proizvodnje izašle u javnost. Kada shvatite da su vaši luksuzni komadi u proizvodnji koštali delić onoga što platite, vrednovanje luksuza pada u vodu.
Luksuz ili iskustvo
Wirkin fenomen je dokaz da su ljudi, i dalje željni mode, spremni da se odreknu modnog snobizma. Za samo 78 dolara, Walmart je izbacio svoju verziju Hermès Birkin torbe i izazvao pravu digitalnu eksploziju.
Second-hand tržište pokazuje se kao up-and coming-kid modne industrije. Prodaja polovne odeće beleži konstantan rast, a razlog leži u odličnoj ravnoteži između cene i kvaliteta. Predviđa se da će do 2028. vrednost second-hand sektora dostići čak 350 milijardi dolara. Paralelno s tim, popularnost dupe proizvoda nastavlja da raste, naročito među mlađom populacijom. Ipak, ovaj fenomen prevazilazi generacijske granice, jer ga mnogi vide kao validnu alternativu čak i kada mogu da priušte original.
Pored inflacije kao i vrtoglavog rasta cena u modnoj industriji, navike potrošača se preusmeravaju sve više na iskustva. Umesto da ulažu u skupe komade, srednja klasa koja je do skora donosila najveći deo prihoda u luksuznom sektoru, bira da svoje resurse ulaže u aktivnosti koje im pružaju lično ispunjenje i stvaraju sećanja. Luksuzni komadi više ne definišu uspeh kao pre – sada je pravi luksuz doživeti život kroz autentične trenutke, kvalitet i vrednosti koje nadilaze materijalno.