Razgovor o suplementaciji postao je kulturološki fenomen, kao nusprodukt booma koji doživljavaju beauty i wellness industrije. Između suludih preporuka Gwyneth Paltrow i neočekivanih kombinacija koje srećemo na etiketama, pitanje pravog odabira postaje predmet samostalnog naučnog rada. Kada je prvi izvor na koji nalazimo zapravo inteligentno komponovana marketinška kampanja, ne treba se prepustiti slučaju algoritma. Glowy skin je postao buzzword na koji lako padamo, pa smo neretko spremni da u svoj organizam unesemo različite sastojke, vođeni samo tim uzbudljivim obećanjem da je baš to ono što nam je nedostajalo.
Iako bismo voleli da zdravlje kože dolazi u obliku magičnog napitka koji daje rezultate dok izgovorimo goop, realnost je nešto drugačija – i zahteva više truda. Posebno tokom jeseni, kada prelazimo iz jedne sezone u drugu, nega kože traži adaptaciju na nove uslove. Vremenski uslovi postaju tihi neprijatelji koji isušuju kožu. Hidratacija i zaštitni faktor ostaju prioriteti, a suplementi su, u tom smislu, jedan od ključnih koraka u građenju otpornosti iznutra. Potrebe za suplementia su individualne, kao što je, uostalom, i svačiji tip kože drugačiji, no među dermatolozima postoji konsenzus oko nekolicine sastojaka koji će joj zaista doneti dugo priželjkivani sjaj.
Sveto trojstvo blistavosti: Kolagen i vitamin C i cink
Ako kožu zamislimo kao kuću, ova tri sastojka su njeni temelji, zidovi i krov. Oni rade u savršenoj sinergiji.
Kolagen je strukturni protein, „cigla” od koje je sačinjeno 75-80% naše kože. Daje joj čvrstinu, elastičnost i jedrinu. Problem? Nakon 25. godine, naše telo proizvodi 1% manje kolagena svake godine. To dovodi do finih linija, bora i gubitka tonusa. Suplementacija hidrolizovanim kolagenskim peptidima pomaže telu da nadoknadi izgubljeno i stimuliše sopstvenu proizvodnju.
Vitamin C je moćni antioksidans i „glavni izvođač radova” za kolagen. Bez njega, telo ne može efikasno da sintetiše i stabilizuje kolagenska vlakna. Vitamin C se bori protiv slobodnih radikala (štetnih molekula nastalih usled UV zračenja i zagađenja), posvetljuje hiperpigmentacije i vraća koži ujednačen, blistav ton. Njegova uloga je dvostruka, jer ujedno štiti postojeći kolagen i pomaže u stvaranju novog.
Cink je često potcenjen, a zapravo je spas za problematičnu kožu. On reguliše proizvodnju sebuma (ulja), čime sprečava začepljenje pora i nastanak akni. Njegova snažna antiinflamatorna i antibakterijska svojstva pomažu u smirivanju upala i ubrzavaju zarastanje postojećih nepravilnosti.
Za holistički pristup, dodati omega-3 masne kiseline i probiotike
Sjaj kože nije samo pitanje pojedinačnih sastojaka, već i celokupnog unutrašnjeg balansa. Tu na scenu stupaju saveznici koji deluju na širem planu. Omega-3 masne kiseline su zdrave masti neophodne za održavanje lipidne barijere kože, zaštitnog sloja koji čuva vlagu unutra, a iritanse napolju. Omega-3, koje nalazimo u ribljem ulju, lanenom semenu i orasima, hrane kožu iznutra, smanjuju upale i čine je mekšom, elastičnijom i otpornijom na suvoću.
Last, but not least je jedan neočekivani deo ove liste – probiotik. Sve više istraživanja potvrđuje postojanje osovine creva-koža (gut-skin axis). Balansirana crevna flora ključna je za smanjenje sistemskih upala u telu, koje se često manifestuju na koži u vidu akni, ekcema ili rozacee. Probiotici pomažu u održavanju zdravog mikrobioma, što direktno doprinosi čistijem i mirnijem tenu.
Na kraju, važno je zapamtiti da suplementi treba da budu deo rituala koji podrazumeva izbalansiranu ishranu, adekvatnu hidrataciju i promišljenu spoljnu negu.