Niko od nas ne može da pretpostavi u kom pravcu se moda kreće i koji je naredni vibe modne industrije. Trenutno deluje hektično, neorganizovano i pomalo izgubljeno. Protekla godina donela je modnu premetačinu – veliki broj kreativnih direktora je napustilo svoje pozicije, za neke znamo gde su se uputili, za neke još ne. Da li je to vapaj za pomoć velikih konglomerata kao što su Kering i LVMH koji nikako da prihvate da inflacija utiče i na njihove prihode? Daleko od te luksuzne mode, ne možemo sa tvrdnjom da kažemo gde leži tačan problem. No, veliki šefovi kao da krive svoje kreativne direktore za najveću krizu koju je moda videla od 2008. godine.
Evo što se dogodilo u svetu kreativnih direktora poslednjih 6 meseci: Matthieu Blazy je novi kreativni direktor u Chanelu, a nasleđuje ga Louise Trotter u Bottega Veneti. Hedi Slimane je napustio Celine, a na njegovo mesto dolazi Michael Rider. Peter Copping će predstavlja svoju prvu kolekciju za Lanvin. Takođe ovog meseca, Alessandro Michele je prikazao svoj prvi Valentino Couture. Sarah Burton i Haider Ackermann će predstaviti svoje prve kolekcije za Givenchy i Tom Ford, dok je Kim Jones napustio Fendi. Zvuči haotično? Nismo ni prešli celu listu. Jonathan Anderson odlazi iz modne kuće Loewe, Maria Grazia Chiuri iz Diora. Gde se uputio John Galliano i šta će biti sa Proenza Schouler dvojcem kao i sa sada već bivšim kreativnim direktorom Muglera – Casey Cadwalladerom?
Njihove estetike su potpuno različite – Ackermannova je oštra i forsira uske siluete, Burton je pravi romantik. Jonathan Anderson zna da ispriča priču o paralelnim svetovima a John Galliano je doktor visoke mode. Zajedno sa Micheleovim bogatim stilom i Blazyjevom sklonošću ka detaljima, stvaraju sliku u kojem pravcu moda ide u 2025. godini.
Trendovi zbog kojih svi izgledamo isto
Poslednje dve godine, dakle, označile su uspon quiet luxury estetike. Karakteriše ga suptilni minimalizam – suptilno i minimalizam često znači samo jedno. Predvidivost.
Ono što je tihi luksuz učinio jeste homogenizacija stila. Gotovo svi sada izgledaju isto: braon, sivi ili crveni džemper sa okruglim izrezom, bela majica koja viri od ispod, par pantalona, crne cipele ili možda adidas Samba. I kao što znamo, kada moda ode predaleko u jednom pravcu, klatno se vraća u suprotnom.
Nakon godina logomanije (ako pitate prosečnog srpskog konzumenta, ovaj trend i dalje traje), i obilnih mikro-trendova, stvorila se prezasićenost. Zato je tihi luksuz dobio svojih pet minuta slave, kao svojevrsna kontrakulturna reakcija na način na koji je moda funkcionisala.
Quiet luxury opsesija je na kraju dobila smisao. Nakon godina prezasićenja, ovaj trend je poslužio kao komforna zona i omogućio da se pročistimo svega što je modni “višak”. Pored beskrajne količine novih komada koji dolaze u fast fashion kao i luxury (online) prodavnice, lepo je znati da je sivi džemper i dalje samo… siv – bez obzira na brend i sezonu. Ali ako smo se zasitili minimalizma i tihog luksuza, znači li da je vreme za nešto novo?
Borba za individualizmom
Modna industrija je godinama forsirala mladost međutim sada vidimo kreativne direktore na čelu velikih brendova koji poseduju godine iskustva. Sa iskustvom dolazi i definisana estetika koja ne podleže trendovima.
Nadolazeća promena u luksuznoj modi nagoveštava prioritet u kvalitetu i anti-trendovskoj modi, ali pre svega na individualnosti. Možda je to rezultat zamora od algoritama ili jednostavno posledica dizajnera koji će uneti lični pečat u renomirane modne kuće. Priroda moda jeste doza trenda ali je vreme da trend postane težnja ka posebnosti.
Što se tiče trendova, možda ćemo morati da se oslobodimo ideje o trendovima uopšte. Sledeća velika ideja u modi može biti lavina individualnih trenutaka. Možda je vreme da prestanete da nosite komade koje vidite na drugima i napokon otkrijete sopstveni vibe.