Nakon pandemije došla je inflacija, nakon inflacije povećanje tarifa. Svaki od ovih presedana uticao je na luksuzno tržište. Iz godine u godinu cene robe postaju sve veće – i besmislenije. Ne samo da ove promene imaju uticaja na luksuzni sektor već i na high street. Resursi i proizvodnja su skuplji, kao i svi dodatni troškovi. Možda nije samo to u pitanju, možda i marže skaču, ali je činjenica da danas luksuz nije priuštiv običnom, aspirativnom potrošaču. U svetu u kom se sve svodi na spoljašnju sliku, materijalna dobra i statusne simbole, oni koji vole/teže određenom izgledu, sve manje uspevaju sebi da priušte komade koje su ranije učestalo konzumirali.
Promena tarifa koju su uvele SAD kao i Kina, imaće veliki uticaj na rast cena. Još uvek nije sasvim jasno kako. Brendovi će verovatno pokušati da apsorbuju deo troškova povezanih sa tarifama koje uvodi predsednik Tramp; deo će pasti na proizvođače ili druge delove lanca snabdevanja. Neke tarife možda budu i ublažene pregovorima. Ali nema sumnje da će deo tih dodatnih troškova završiti na plećima potrošača.
Čak i Hermès planira novo povećanje cena u Sjedinjenim Državama, dodatno učvršćujući svoj status nedostižnog luksuza. Ova odluka dolazi u trenutku kada tarife i inflacija već utiču na kupovnu moć.
Second hand će biti više od trenda
Kako tarife utiču na pad potrošnje širom industrije – od high streeta do luksuza – postavlja se pitanje: da li neko ipak profitira? Preprodaja i second hand bi mogli da budu dobitnici u ovoj jednačini. Već poznata kao pristupačniji način ulaska u svet luksuza, ova opcija će verovatno privući još više kupaca kojima je nova odeća preskupa. Međutim, čak ni polovna odeća neće biti imuna na trgovinski rat. Tržište polovnih komada zavisi od stalnog dotoka nove robe. A ako tarife uspore uvoz, smanjiće se i dotok. To može da izazove deficit proizvoda na tržištu i povisi njihove cene, što bi ih učinilo manje dostupnim.
Da li će luksuzni sektor da eksplodira?
Prošle godine, globalno tržište luksuzne robe izgubilo je oko 50 miliona potrošača. Ultra bogati će nastaviti da kupuju, bez obzira na promene. Dok sloj ispod njih – takozvana srednja klasa – konzumiraće sve manje i manje. Što je već slučaj.
Jer tržište luksuza se ne oslanja isključivo na ultrabogate – značajan deo potrošnje dolazi od srednje klase i mlađih generacija koje su ranije bile privučene pristupačnijim luksuznim proizvodima. U trenutnoj ekonomskoj klimi, upravo te grupe su pod najvećim pritiskom i verovatno će prve smanjiti potrošnju, naročito kada je reč o skupocenim komadima.
U tom kontekstu, luksuz postaje pitanje izbora i prioriteta, a ne samo platežne moći. Brendovi će morati da redefinišu vrednost koju nude. Ne kroz logotipe i prestiž, već kroz trajnost, emociju i iskustvo koje komad donosi. A za one koji su navikli da kupuju često, možda će doći vreme razmišljanja, selekcije i kupovine sa smislom.