Mart 2020. Na šta vas ovo asocira? Kome god da kažete ovaj datum, svi će se trgnuti. Početak, za većinu nas, pandemije kovida. Svi znaju taj period, kako je promenio naše živote, koliko smo ljudi izgubili i kakvu je pustoš doneo. Zatim se život, naizgled, vratio u „normalu”, ali ne za sve. Jer, takozvani dugi kovid sindrom i posle pet godina muči mnogo žena.
Pet godina nakon početka pandemije, mnoge žene i dalje žive s dugim kovidom, sindromom o kojem se ne govori dovoljno, ali koji pogađa sve veći broj ljudi. Iako se svet u velikoj meri vratio u pređašnje tokove, za one koji se bore sa simptomima ovog stanja, normalnost je daleka i nedostižna. Dugi kovid nije jednostavna posledica preležane infekcije – on menja živote, utiče na svakodnevno funkcionisanje, otežava rad, porodične obaveze i mentalno zdravlje. Zabeleženo je više od 2000 simptoma povezanih sa ovim stanjem samo u Americi, ali među najčešćim su iscrpljujući umor, kognitivna disfunkcija poznata kao moždana magla, poremećaji sna, bolovi u mišićima i zglobovima, kao i menstrualne nepravilnosti. Mnoge žene svedoče da im telo više nije isto, da su im se promenile mentalne sposobnosti, fizička izdržljivost, čak i lični identitet.
Zašto su žene na udaru?
Dugi kovid pogodio je 6,9 odsto Amerikanaca (prema podacima iz 2022. godine) i 2,9 odsto Britanaca (prema podacima iz 2023. godine). Studije pokazuju da žene češće razvijaju dugi kovid nego muškarci, ali medicinska zajednica još uvek nema konačan odgovor zašto je to tako. Neki naučnici ističu hormonalne faktore i autoimune reakcije, budući da su žene generalno podložnije autoimunim bolestima. Drugi ukazuju na društvene faktore – žene čine većinu zdravstvenih radnika, što znači da su bile izloženije virusu na radnim mestima. Takođe, mnoge majke koje su se zarazile nisu imale priliku da se adekvatno odmore i oporave zbog porodičnih obaveza. Znamo da je zdravlje žena, a naročito zdravlje žena obojenih rasa, sistematski zapostavljano, što može igrati ulogu u tome zašto ni nakon pet godina nemamo odgovore. Druga važna stvar je ta da muškarci ne pričaju o tome, iako se veruje da su i oni pogođeni dugim kovidom.
Da li se veruje ženama s dugim kovidom?
Bez obzira na uzrok, realnost je da se ženama s dugim kovidom često ne veruje. Njihovi simptomi se zanemaruju, pripisuju anksioznosti ili iscrpljenosti, a pristup zdravstvenoj nezi je često spor i neadekvatan. Uprkos svemu, žene koje pate od ovog sindroma nisu same. Sve je više istraživanja koja ukazuju na ozbiljnost ovog problema. Postoje grupe podrške, stručnjaci koji se bave lečenjem dugog kovida i novi terapijski pristupi koji mogu pomoći u ublažavanju simptoma. Iako ne postoji univerzalni lek, multidisciplinarni pristup – kombinacija medicinskog tretmana, prilagođene fizičke rehabilitacije i mentalne podrške – može poboljšati kvalitet života obolelih. Najvažnije je da ne odustajete, da pričate sa svojim lekarom, da predočite sve simptome koje imate i da se ne bojite da potražite i drugo mišljenje.
Dugi kovid nije prolazna faza, već medicinsko stanje koje zahteva pažnju i rešenja. Zato je ključno da žene koje ga imaju ne budu prepuštene same sebi. Potrebna je veća svest, bolja zdravstvena nega i sistemska podrška koja će omogućiti da se ovaj problem konačno prepozna i tretira na odgovarajući način.