U svetu gde se beli, ravni i uniformisani zubi smatraju standardom lepote, neočekivani trend, takozvani teeth blackening, ponovo je popularizovam na čelu sa umetnicima poput Sailorr, Molly Santana i Qui Yasuka. Ova drevna praksa, poznata kao ohaguro u Japanu i nhuộm răng đen u Vijetnamu, vekovima je bila simbol lepote, zrelosti i društvenog statusa u različitim azijskim kulturama.
Teeth blackening je tradicionalno praktikovana u zemljama poput Japana, Vijetnama, Tajlanda i Kine, kao i u delovima severnog Perua i Ekvadora. U Japanu, ohaguro datira još iz 11. veka, gde su zubi bojeni mešavinom gvožđa i sirćeta. U Vijetnamu, nhuộm răng đen seže do perioda Hùng kraljeva, između 2879. i 258. godine pre nove ere. Ova praksa je imala duhovno značenje, te se verovalo da štiti osobu od natprirodnih entiteta, jer su beli zubi bili povezivani sa duhovima podzemlja. Žene sa svetlom kožom i crnim zubima smatrane su lepim, ženstvenim i elegantnim, a Teeth blackening: često je označavalo prelazak u zrelost ili je bilo praksa među imućnim ženama koje su mogle priuštiti različite sastojke za bojenje.
Danas, umetnici poput Sailorr oživljavaju ovu tradiciju kroz modernu interpretaciju. Sailorr, vijetnamsko-američka R&B umetnica, nosi crne “grillz” (ukrasne proteze za zube) kao omaž vijetnamskoj tradiciji teeth blackening. Ona ističe da joj crni “grillz” daju osećaj ženstvenosti, snage i zaštite, podsećajući je na žene koje su joj prethodile i na izazove koje su prevazišle. Slično tome, japansko-američka reperka Molly Santana i model Qui Yasuka koriste crne “grillz” kao način povezivanja sa svojim kulturnim nasleđem i izražavanja identiteta.
Međutim, ovaj trend nije prošao bez kontroverznih ingerencija. U svetu gde su beli zubi sinonim za zdravlje i lepotu, oni crni izazivaju šok i nerazumevanje. Kritičari postavljaju pitanja o kulturnoj aproprijaciji i estetici, dok pristalice vide ovaj trend kao način očuvanja i modernizacije kulturnog nasleđa. Lenora Huỳnh, vijetnamsko-kanadska arhivistkinja, ističe da nošenje crnih “grillz” može biti most između afroameričke kulture lepote i vijetnamskog nasleđa, ali da namera iza nošenja određuje da li je to kulturna aproprijacija ili poštovanje.
Oživljavanje prakse teeth blackening postavlja važna pitanja o tome kako definišemo lepotu i koliko smo spremni da prihvatimo različite kulturne izraze. Dok neki vide ovaj trend kao osvežavajući povratak tradiciji, drugi ga doživljavaju kao izazov konvencionalnim standardima lepote. U svakom slučaju, umetnici poput Sailorr, Molly Santana i Qui Yasuka podstiču nas da preispitamo naše percepcije i otvorimo um za različite oblike estetskog izraza.